Predavanje prof. dr. Radovana Starca Stres i bolesti

U četvrtak 15. svibnja 2008. u Hrvatskom društvu Ljubljana slušali smo izuzetno zanimljivo predavanje o stresu, a održao ga je priznati slovenski kardiolog prof. dr. Radovan Starc. Ujedno je tim predavanjem predstavljena njegova knjiga pod naslovom Stres i bolesti (u slovenskom izvorniku: Stres in bolezni), koju je 2007. godine izdalo poduzeće Sirius A.P. bNa početku je predavača predstavila gospođa Zinka Somrak. Prof. dr. Radovan Starc liječnik je, specijalist interne medicine, kardiolog i primarius. Godine 1974. završio je studij medicine u Ljubljani. Na Kardiološkoj klinici Sveučilišnoga kliničkog centra Ljubljana zaposlen je od 1977. godine. Magistrirao je i doktorirao s područja invazivne kardiologije. Nakon specijalističkog ispita iz interne medicine stalno se dodatno usavršavao i predavao na međunarodnim kongresima u Sloveniji i u svijetu. Do 1982. god. radio je uglavnom na neinvazivnoj kardiologiji. Danas se bavi invazivnom kardiološkom dijagnostikom i operacijama na srcu. Sam ili kao suautor u Sloveniji i u svijetu objavio je oko 150 radova. U liječničkome poslu, koji radi nesebično i s puno ljubavi više od 30 godina, ističe da je najznačajniji neposredni kontakt s pacijentom i njegova sveukupna obrada.
Podnaslov knjige ukratko iznosi osnovna područja koja nam je dr. Starc predstavio na današnjem predavanju: Od stresa do pretilosti, povišenih razina masnoća u krvi, arterijske hipertenzije, depresije, srčanoga infarkta, moždanog udara i prerane smrti.

U suvremenome društvu na početku 21. stoljeća sve smo više izloženi nepovoljnim djelovanjima stresa koji nam prijete posvuda: na poslu, u obitelji, prometu… Stres je postao planetarni problem. Najčešće pogađa najaktivniji dio populacije mlađih i srednjih godina. Uzročnika stresa ima mnogo i sve im se teže odupiremo. Bombardiraju nas razne informacije, živimo sve užurbanije, sve vrijeme svima smo dostupni (mobilni telefoni, elektronička pošta) te nemamo dovoljno vremena za opuštanje i oporavak. Skloni smo zlouporabi kave, alkohola, cigareta, analgetika… Radimo po cijele dane, čak i preko vikenda i ne dopuštamo svome tijelu da se oporavi. Kod stresa nema emocionalne i socijalne podrške te sreće i zadovoljstva. Stres utječe na sva područja ljudskoga života: emocionalno, tjelesno, kognitivno, motivacijsko – na pamćenje, koncentraciju, usporava imunosni sustav, uzrokuje glavobolje i migrene, depresiju, nadražena crijeva, osteoporozu, aterosklerozu, srčani i moždani udar itd.
Dr. Starc svoje je predavanje koncipirao tako da je najprije iznio definicije stresa, koji ima nekoliko, i pritom uključio mišljenja liječnika različitih struka: kardiologa, psihijatara i drugih specijalnosti. Stres je naime i stručni problem. Iako uz riječ stres obično dobivamo negativnu konotaciju, on ponekad može biti i pozitivan te nas poticati na akciju, kreativnost i aktivnosti. Zatim je predavač predstavio biološke i psihološke uzročnike stresa te brojne bolesti uzrokovane stresom, od kojih neke na žalost imaju i tragične posljedice. Na kraju je iznio strategiju suočavanja sa stresom. Vidjeli smo više od 150 slajdova — od prikaza, slika, shema, grafikona do koronarografija učinjenih na stvarnim bolesnicima.
Žao nam je što ovom nadasve kvalitetnom predavanju velikoga stručnjaka dr. Starca nije prisustvovao veći broj članova Društva. Oni koji danas nisu mogli doći vjerojatno će moći nadoknaditi propušteno čitanjem knjige dr. Starca Stres i bolesti. Toplo preporučujemo!

Knjigu možete kupiti kod izdavača, odnosno u knjižarama.

Tekst napisala: Mila Vujević, prof.

Nastup Klape Lavanda u HDL

U četvrtak 8. svibnja 2008. članovi Hrvatskoga društva Ljubljana, njihovi prijatelji i istomišljenici odazvali su se pozivu predsjedništva HDL i prisustvovali koncertu Klape Lavanda koji se održao na Železnoj cesti 18 u Ljubljani. Okupilo se šezdesetak ljubitelja dobre pjesme, koji su na koncert došli i prije službenoga početka u 18.00 sati te u ugodnom razgovoru s nestrpljenjem čekali kada će začuti prve tonove mandolina i gitara te bogate glasove sedmorice članova Klape.Osim članova Hrvatskoga društva Ljubljana susretu su prisustvovali i članovi drugih hrvatskih društava iz Slovenije te Saveza hrvatskih društava. Jako nam je bilo drago što smo među sobom mogli pozdraviti i gospođu Dubravku Bariša-Bošnjak s Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji.

Klapa Lavanda svojim je izvedbama oduševila sve prisutne, a osobito Dalmatince, koje je s nostalgijom vratila na obale djetinjstva. Na programu su bile brojne dalmatinske klapske pjesme te klapski obrađene pjesme koje inače izvode Vinko Coce, Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni… Svi u publici rado su zapjevali s Klapom.

Dalmatinskim pjesmama Klapa Lavanda uveseljava svoje slušatelje već punih 13 godina, otkako su započeli s radom. Tada se okupilo nekoliko pjevača koji su djelovali u sklopu slovenskoga Željezničarskoga kulturnog društva Tine Rožanc iz Ljubljane. Željeli su se međutim posvetiti također i pjevanju dalmatinskih pjesama. Početak je bio težak jer je trebalo najprije naći notne i zvučne zapise, ali kad je krenulo, uspješni nastupi nizali su se jedan za drugim po cijeloj Sloveniji i naravno po Dalmaciji. Od 2001. godine Klapa Lavanda djeluje kao samostojna sekcija ŽKUD Tine Rožanc. Tijekom posljednjih godina Klapa je mijenjala sastav članova. Danas Klapa Lavanda djeluje u ovoj postavi: umjetnički voditelj Alfred Pišek, bas, mandolina; Tomaž Burnik, drugi tenor, mandola; Milan Capuder, bas; Primož Ilovar, drugi tenor, bas gitara; Martin Povalej, bariton, gitara; Predrag Sekulič, prvi tenor, mandolina; Armin Tomašič, prvi tenor. Predsjednica sekcije Klapa Lavanda unutar ŽKUD Tine Rožanc jest gospođa Jana Pišek.

Poslije uspješnoga koncerta Klape Lavanda svi okupljeni nastavili su ugodno druženje na domjenku uz dobro vino i zakusku, popričali s članovima Društva koje duže vremena nisu vidjeli, stekli nove prijatelje i uspostavljali srdačne kontakte.Svima nam je jako drago što je rad Hrvatskoga društva Ljubljana ponovno pokrenut. Današnji je susret bio samo jedan od brojnih koji će još uslijediti. Više o tome pročitajte u Obavijestima.

Članovi Društva zahvaljuju na požrtvovnosti gospodinu Petru Antunoviću, predsjedniku HDL i glavnome pokretaču Društva, te gospođi

Mirti Lučić, predsjednici IO HDL.
Tekst napisala: Mila Vujević, prof.