Mi Hrvati u Sloveniji kao i Slovenci u Hrvatskoj našli smo se gotovo preko noći u drugim državama. Promijenilo se mnogo toga što je obilježavalo našu svakodnevicu. Od odlaska na posao, međa na poljima i potrebe za dokumentima da bi se obradilo vlastitu njivu. Polako smo se navikavali na novu državu i nove situacije zahvaljujući i nečemu što je ostalo isto kao i ranije. Moglo bi se reći da je postalo i čvršće. To je prijateljstvo koje se splelo i godinama jačalo između slovenskoga i hrvatskoga naroda. Dva naroda koja su oduvijek pripadala istom civilizacijskom korpusu, imala sličnu, često jednaku povijest, nisu se udaljila ni u novim okolnostima kada su političari zaoštravali odnose, to nije pomutilo prijateljske veze u narodu.

Velik doprinos razvoju prijateljstva davalo je i daje Društvo hrvatsko-slovenskoga prijateljstva (DSHP), osnovano 1992. godine. Njegovi članovi većinom su najistaknutiji predstavnici različitih područja aktivnosti i svatko na svoj način, kroz brojne gospodarske, turističke, kulturne i ine projekte doprinosi razvoju i dobrobiti obiju susjednih država.

Alfa i omega aktivnosti u društvu njegov je dosadašnji predsjednik, a od izborne skupštine, održane 29. svibnja 2019. u Ljubljani, počasni predsjednik dr. Božo Dimnik. Dr. Dimnik obnaša i funkciju počasnoga konzula Republike Hrvatske u Kopru.

Na skupštini je izabrano novo vodstvo i predstavljen budući program rada. U fokusu je budućega programa daljnja uspješna suradnja dvaju prijateljskih naroda, maksimalna pomoć ljudima s jedne i druge strane granice kada i gdje to bude potrebno i moguće.

Skupštini smo kao gosti nazočili i predstavnici Saveza hrvatskih društava u Sloveniji te predstavnici Hrvatskoga društva Ljubljana i Hrvatskoga kulturnoga društva Međimurje Ljubljana.

U novom programu DSHP-a našla je mjesto i suradnja sa svim hrvatskim društvima u Sloveniji permanentno, skladno s potrebama, organizacija priredbe “Lijepom našom” u Ljubljani i sudjelovanje u slovenskom programu projekta “Rijeka, prijestolnica kulture 2020.”.

U plodnoj raspravi sudjelovali smo i mi gosti. Istaknuli smo važnost suradnje s DSHP-om i njegovu pomoć da sačuvamo svoj identitet. Zbog našeg položaja u novoj domovini sve nam je teže njegovati svoj jezik i kulturu.

Zahvalili smo gospodinu dr. Boži Dimniku na njegovom praćenju našega rada i posjećivanju naših kulturnih događaja. Također i gospodinu Zlatku Kataleniću na organizaciji dvaju događaja u kojima su sudjelovala i hrvatska kulturna društva. Na predstavljanju projekta Pelješki most u Novom Mestu autor ing. Marjan Pipenbaher predstavio je taj i druge evropske mostove koje je projektirao, a u kulturnom programu predstavili su se slovenski glazbenici i hrvatske pjesnikinje.

Drugi događaj bilo je predstavljanje časopisa “Matica” u knjižnici Mirana Jarca također u Novom Mestu. U događaju su osim urednice časopisa gospođe Ljerke Galić iz Zagreba sudjelovali i gosti iz Maloga Lošinja i Konavala, uredništvo jedine emisije na hrvatskom jeziku u Sloveniji na Radiju Študent „Vjetar u leđa”, vokalni sastav “Hrvatski pleter” i “Prijatelji Žumberka” te pjesnikinja Katica Špiranec.

U novom mandatu DSHP će voditi Dijana Dimnik, dr. med. Nadamo se da će suradnja biti još plodnija, posebice na kulturnom području. Za nas Hrvate u Sloveniji kultura je jedan od najvažnijih oblika njegovanja identiteta i sredstvo protiv asimilacije koja uzima maha.

Katica Špiranec

Kada obavimo neki posao i odahnemo zadovoljni što nam je uspjelo, polako počinjemo razmišljati o sljedećem. Vjerujem da nisam jedina iz Hrvatskoga društva Ljubljana kojoj je jučer bilo puno srce i duša preplavljena zahvalnošću. Zahvalnošću svima koji su došli na svetu misu i blagoslov grobišta u Crngrob kod Škofje Loke. Molitvom i pjesmom počastili smo uspomenu na brojne žrtve bezumlja koje su pobijene bez suda i presude.

U zelenilu šume ovoga gorenjskog mjestašca kriju se jame i križevi pokraj kojih gore svijeće, a svake ih godine posjete oni što ne žele da se žrtve zaborave.

Ove godine 19. put zaredom Crngrob je bio mjesto na kojem su dva prijateljska naroda zajedno molila i poklonila se uspomeni na žrtve.

Hrvatsko društvo Ljubljana kao organizator uz nesebičnu pomoć Hrvatskoga društva Komušina iz Škofje Loke ugostilo je hodočasnike iz Zagreba. Pjevački zbor “Hrvatska bašćina” pjevao je prelijepe hrvatske pjesme, a misno slavlje kao i do sada predvodio je msgr. dr. Alojz Snoj.

I vrijeme je bilo na strani organizatora. Lijep, sunčan dan uveličao je ovaj događaj.

Hvala organizatorima i svima koji su našli volje i vremena i došli na svečanost. Kao i do sada produbila su se stara i istkala nova prijateljstva.

U Hrvatskom tjedniku od 30. svibnja 2019. izišao je članak koji govori o svečanosti. Na njoj smo također odali počast uspomeni na nedavno preminuloga počasnoga predsjednika HDL-a, predsjednika toga društva u dva mandata, predsjednika Saveza hrvatskih društava, jednoga od organizatora i pokrovitelja hodočašća u Crngrob, gospodina Petra Antunovića.

Iduće je godine jubilej, 20. komemorativna svečanost, na kojoj vas očekujemo. Ponovo ćemo se potruditi da susret nas Hrvata i naših gostiju iz Hrvatske uz svesrdnu pomoć naših domaćina Slovenaca prođe u molitvi i druženju na zadovoljstvo svih koji dođu.

Katica Špiranec

Ono što ponesemo iz rođene kuće, iz zavičaja, iz domovine, što je u nama i s nama ma gdje bili, što njegujemo i u srcu nosimo jest jezik. Jezik kojim nas je majka zvala, pjevala nam i priče pričala, dozivala nas i savjetovala. Zato se i zove materinski jezik. On nas čini pripadnikom jednoga naroda, po njemu se poznajemo i priznajemo.

I kada nas životna staza odvede daleko od domovine, naš jezik je ono što nas s njom najčvršće povezuje. Tako je to kod svih naroda, pa i kod nas Hrvata.

Mi Hrvati u Sloveniji čuvamo i njegujemo to svoje blago i kroz književno stvaranje na svojem lijepom hrvatskom jeziku.

Javni fond Republike Slovenije za kulturne djelatnosti pored drugih oblika pomoći nama, pripadnicima drugih naroda, da sačuvamo svoju kulturu i posebice svoj jezik, svake godine organizira natječaj pod nazivom “Sosed tvojega brega” (Susjed tvoje obale) na koji se možemo prijaviti svi mi koji pišemo na svojem materinskom jeziku, susrete i radionice na kojima pod vodstvom mentora brusimo svoju vještinu pisanja te druženje i čitanje naših tekstova na Međunarodnom danu materinskoga jezika.

Ove godine državni susret održan je 25. svibnja u Ljubljani. Organizacija susreta bila je odlična, a zasluga za to u najvećoj mjeri pripada mr. Barbari Rigler, strukovnoj savjetnici za literarno stvaralaštvo na JFKD-u. Radionica poezije “Svjetovi pjesama” i proze “Autobiografija drugoga” održane su 25. svibnja prije i poslije podne u Centru za poeziju – spomen-domu slovenskoga pjesnika Tomaža Šalamuna, a navečer su u Trubarovoj kući literature sudionici radionica na priredbi “Ples riječi” čitali svoje pjesme i prozne tekstove. Svi smo dobili i priznanja za sudjelovanje na ovom državnom susretu.

Bilo je lijepo slušati različite jezike, pa iako neki neke nismo razumjeli, melodija pjesama stihova i rečenica segla nam je do srca.

Meni je bilo posebno drago što je naš lijepi hrvatski jezik bio među najbrojnijima, što su se predstavili pjesnici iz različitih dijelova Lijepe naše.

Ovom prilikom želim zahvaliti svima koji su taj susret omogućili, posebice magistrici Barbari Rigler, mentorima mr. Ani Porenta i Zoranu Kneževiću te književnicima, sudionicima ovoga lijepoga događaja. Susret je još jedan kamenčić u mozaiku kultura koje se prepliću, obogaćuju, ne poznaju granice i prijateljskim nitima povezuju narode i države.

Hvala Ministarstvu za kulturu i Javnom fondu na potpori i prigodi da predstavimo svoje stvaralaštvo na materinskom jeziku koji je temelj našega identiteta.

Katica Špiranec