Hrvatsko Društvo Ljubljana okuplja Hrvate i prijatelje Hrvatske koji žive i rade u Ljubljani. Po brojnosti je to najveća hrvatska udruga u Sloveniji. Članove HDL-a, bez obzira na njihovu dobnu, strukovnu i interesnu raznolikost, povezuje potvrda izvornih kulturnih vrijednosti kao izraza vlastite nacionalne samobitnosti. Cilj je čvršće povezati članove zajednice Hrvata u Republici Sloveniji putem druženja na predavanjima, izložbama, literarnim i glazbenim večerima, proslavama, domjencima i drugim aktivnostima te jačati veze s matičnom domovinom, očuvati tradiciju, kulturu i jezik.
Početkom djelovanja HDL-a može se smatrati 11. prosinca 1993., godine kada je održana osnivačka skupština. Međutim mnogo ranije počele su pripreme za taj izuzetno važan događaj. Hrvati u Sloveniji su težili osnivanju društva kao što je bilo hrvatsko društvo »Napredak«, koje je djelovalo između dva svjetska rata u Ljubljani i Mariboru, a potom prisilno ugašeno. Društvene prilike u bivšoj državi nisu dopuštale osnivanje takvih društava. S demokratskim promjenama stvorili su se uvjeti za osnivanje hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija.
U takvom ozračju nastala je inicijativa o osnivanju Hrvatskoga društva Ljubljana. HDL je nastalo iz triju manjih društava koja su već uspješno djelovala. To su bili: “Hrvatski kulturni dom”, “Hrvatska Demokratska Zajednica Ljubljana” i “Hrvatsko društvo Herceg Stjepan”.
Nekoliko članova tih , pok. Ante Banović, Mladen Borić, Ivo Garić, Ljubo Glibota, Ivan Iveta, Nikola Katušin, Nikola Knežević, Mirta i Lari Lučić, Slavko Maletić, Branka Matoic, Ilija Moškov, pok. Josip Mustapić, pok. Nikola Novaković, Mirko Rogić, pok. Božidar i pok. Marjana Rožić, Nikša Stanišić i Đurđa Zavrnik.
Miljenko Žagar, tada Veleposlanik Republike Hrvatske u Ljubljani je svesrdno pomogao realizirati tu ideju u okviru svojih pristojnosti.
Nikola Novaković i Ante Banović još su krajem 1990. godine pozvali sunarodnjake putem medija da izađu na plebiscit te da glasaju za samostojnu i nezavisnu Republiku Sloveniju.
Za prvog predsjednika HDL izabran je Ivo Garić, a u organima uprave bili su Vladimir Koščec, Ljubo Glibota i Nikola Katušin.
Društvo se u tim teškim godinama bavilo prikupljanjem pomoći ratom napaćenoj domovini Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Svakodnevno su upućivane humanitarne i novčane pošiljke iz iznajmljenih prostorija društva u tvrtki IBL sistemi.
Uz organizaciju kulturnih manifestacija društvo je svakim danom bivalo sve brojnije i jače te bilo uključeno u rad Hrvatskog svjetskog kongresa. Osnivanjem drugih hrvatskih društava diljem Slovenije osnovali smo Savez hrvatskih društava u Sloveniji kao krovnu udrugu Hrvata u Sloveniji.
Mnogo se toga promijenilo tijekom godina, ali jedno je ostalo isto – izvrsna suradnja s Hrvatskom katoličkom misijom i drugim hrvatskim udrugama te Društvom slovensko-hrvatskoga prijateljstva. Od tada do ovih dana, usprkos svim nepogodnostima, bez vlastitih prostorija, društvo se uspjelo održati. U povijesti društva bilo je uspona i padova, pa i zastoja djelovanja, ali je uvijek kao feniks, nastavljalo svoj rad.
Preduvjet za ostvarenje ciljeva bile su vlastite prostorije. Zato su članovi HDL na čelu sa predsjednikom Petrom Antunovićem izdali »Zahvalnice«, kojima se skupljaju donacije za kupnju prostorija društva u kojima će se izvoditi aktivnosti društva te na taj način osigurati stabilnost i razvoj budućih aktivnosti.
Hrvatsko Društvo Ljubljana je doista na taj način kupilo vlastite prostorije na Brilejevoj ulici 14 u Ljubljani, u kojima sada djeluje.
Na protekle godine djelovanja društva gledamo s velikim ponosom, a u budućnost vedro i optimistično. Spremni smo na izazove koji nas očekuju u djelovanju društva.
Fany Hausmann, slovenska pjesnikinja, ispjevala je sredinom 19. stoljeća Hrvatov zvezdu:
“O blagor vam, Hrvati!
Da Bog vas poživi
in Jelačiča bana,
ki slavo vam množi!”