Radionica izrade nakita

SEKCIJA RUŽA HRVATSKA

Draga prijatelji, članice i članovi našeg društva i svi ljubitelji ljepote,

nakit je nešto što ne gubi na svojoj zanimljivosti ni u vremenu ni u prostoru. Zahvaljujući stvaralaštvu onih koji ga prave, njegovi oblici, materijali, i sve ostalo, što ga nakitom čini, postaju sve bogatiji i ljepši, prava paša za oči.

I u našoj sekciji izradi nakita posvećujemo veliku pozornost. Pozivamo vas da nam se u srijedu, 09. ožujka 2016. u 19:00 sati, ​pridružite na radionicama za izradu različitoga nakita. Radionice ćemo održati u prostorijama društva, na Brilejevi 14 u Ljubljani.

Tako ćete se i vi moći okušati u stvaranju korisnoga i lijepoga i ugodno provesti dio svog slobodnog vremena.

Za dodatne informacije pozovite na tel. 040 674 904 voditeljicu sekcije Anku Pavelić

Radujemo se vašem dolasku.

Članice sekcije ručnih radova

„Ruža Hrvatska“


ruza_hrvatska


ruza_hrvatska2

Hrvatska matica iseljenika navršila 65 godina

Zagreb – Rođendan matice rođendan je i Hrvatskog iseljeničkog zbornika i tom prigodom u petak 12. veljače 2016. u sjedištu Hrvatske matice iseljenika svečano je predstavljen Zbornik 2016. prigodom 65. obljetnice osnutka.

Upravo toga dana 1951. godine održana je osnivačka skupština današnje Hrvatske matice iseljenika (tada nazvane Matice iseljenika Hrvatske). Nakon 65 godina došao je trenutak kada je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović o svečanom danu Hrvatskih iseljenika rekao da su „i taj dan i djelatnost Hrvatske matice iseljenika toliko značajni koliko je vrijedan doprinos koji se s time pruža hrvatskoj kulturi i hrvatskoj baštini“. O značenju građe ovogodišnjega zbornika govorio je profesor dr. Božo Skoko: „odražava duh hrvatskoga iseljeništva i predstavlja jedno veliko veleposlanstvo Republike Hrvatske diljem svijeta“. Stoga moramo poraditi na stalnom sadržajnom spoju hrvatske matične države i iseljene Hrvatske, ali kod toga, kako ističe Skoko „treba otvoreno reći da domovina slabo poznaje dijasporu. Ohrabruje da novi premijer Orešković dolazi iz dijaspore. Ako na pravi način pristupimo tom potencijalu, možemo značajno obogatiti Hrvatsku, premda nove generacije nisu vične hrvatskome jeziku, ali imaju volju i potencijale koji mogu dragocjeno pomoći u daljem razvitku naše države Hrvatske“, rekao je profesor Skoko. Zbornik nam dolazi u elektroničko doba, ali kako kaže Skoko „nama treba analitički pristup i sačuvati ono najvrjednije za budućnost i zapravo zbog toga je vrijedan ovaj zbornik koji će kao takav vrijediti i u dalekoj budućnosti“. Skoko vidi „nove kreativne zamahe u Hrvatskoj matici iseljenika u očuvanju hrvatskoga identiteta“.

Docentica s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Marjeta Rajković Iveta dala je stručni prikaz jezičnih specifičnosti i vrijednosti učenja i primjene hrvatskoga jezika u iseljeništvu, o čemu je riječ u više članaka u Zborniku. Ti članci govore o znanstvenim djelatnostima na jezičnom i književnom području, što, kako je rekla Marjeta Rajković Iveta, čini zapravo skup vrlo vrijednih istraživanja u hrvatskoj znanosti i kulturi.

Spomenuta je riječ o Hrvatima kao manjinama koje u usporednici s manjima u Hrvatskoj imaju različit položaj koji traži i različit pristup u ostvarivanju svojega zasluženoga statusa. Zanimljiv je bio nastup mr. etn. Paule Gadža iz Argentine o gastronomiji Hrvata u Argentini. Ona je upoznala puno hrvatskih obitelji i razgovarala s njima te se uvjerila koliko je sačuvana tradicija hrvatskih jela i običaja uz jela, posebice za blagdane Božić i Uskrs, što se očitovalo i u restoranu „Dobar tek“ u Buenos Airesu. Argentinske Hrvate najviše vezuje obiteljska hrana, koja jača osjećaj zajedništva, ali kako kaže Paule Gadža, “gastronomija je vrijedna novih istraživanja jer se u hrani odražavaju hrvatski stoljetni običaji i identitet. U Argentini željno očekuju ovaj Zbornik“, zaključila je argentinska Hrvatica oduševljavajući sve nazočne, među kojima su bili i predstavnici Hrvatskoga sabora, vlade i predsjednice Hrvatske.

Urednica Vesna Kukavica govorila je o cjelinama sadržaja Zbornika 2016, koji predstavlja i krunu njezinoga novinarskoga i publicističkoga djela u Hrvatskoj matici iseljenika. Ona je uputila riječi zahvale svima koji su u tako „velikom broju došli na promociju ovoga Zbornika, posebice predstavnicima hrvatskih iseljenika. Vi, mladi doktori znanosti, ovoj ste publikaciji dali značajan suvremeni pečat i narativ u jezgrovitosti iskaza koji predstavlja Hrvata kao građanina svijeta s nepodijeljenom pripadnosti hrvatskoj naciji“, rekla je nadahnuto Vesna Kukavica, s izrazito optimističkim pogledom u budućnost kulturne, znanstvene i druge djelatnosti hrvatskih iseljenika. Razumljivo, najviše nazočnih predstavnika hrvatskih iseljenika došlo je iz susjednih i bližih europskih zemalja, premda je najviše riječi bilo o iseljeništvu u prekomorskim zemljama. Promocija Zbornika počela je pjesmom o Hrvatskoj („To je moja zemlja“), a završila arijom iz hrvatskoga mjuzikla „Jalta Jalta „ u izvođenju hrvatske umjetnice Barbare Othman.

Na ovoj svečanosti u Zagrebu sudjelovala je i delegacija Hrvatskoga društva Ljubljana, u kojoj su uz predsjednika Petra Antunovića bili Katica Špiranac i Milan Pavelić. Bila je to i prilika za susrete s čelnicima iseljeničkih organizacija Hrvata, među kojima i s Martinom Soptom, bivšim potpredsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa iz Toronta. Našu delegaciju primio je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović, kojemu je predsjednik Petar Antunović uručio primjerak glasila Klasje i pozvao ga u posjet Hrvatskom društvu Ljubljana.

Hrvatski iseljenički zbornik 2016. vrijedno je znanstveno-publicističko djelo, složeno u osam tematskih cjelina koje se sastoje od 32 samostalna autorska članka, na 356 stranica u prikazu iseljeničkoga stvaralaštva iz više od 20 država svijeta. Sadržaji tih članaka i njihove poruke svjedoče o inovativnoj dijaspori visokoobrazovanih, marljivih i uglednih ljudi. Čuli smo i jednu poticajnu frazu: da u kompleksu elektroničkih medija jezik više nije smetnja u razvijanju hrvatskoga identiteta. Bilo je to simpatično aludiranje Vesne Kukavica na prolazne jezičke teškoće sadašnjega hrvatskoga premijera i slične slučajeve javnih nastupa hrvatskih iseljenika. Kako je na tom susretu u Zagrebu rođena ideja o sudjelovanju Hrvatskoga društva Ljubljana u sljedećemu izdanju Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika, to se može očekivati skoro oblikovanje radne skupine koja će pripremiti aktualne teze za prikaz bitnih sadržaja i specifičnosti djelovanja hrvatskoga iseljeništva u Sloveniji.

Što smo radili i uradili u godini što je ispraćamo?

Što smo radili i uradili u godini koju ispraćamo?

I ove smo godine uspješno ostvarili zacrtane planove i projekte. Još uvijek nam se nije u potpunosti ispunila želja da u svoje redove privučemo što više mladih. Trebaju nam njihova energija, ideje i polet. Isto tako želimo da se i oni zrelije dobi uključe u naše projekte i druge aktivnosti. Sve je lakše i brže se do cilja dođe ako nas je više koji želimo raditi i ostvarivati ono što smo planirali.

NAŠE SEKCIJE

● PČELICE – dječja sekcija u kojoj kroz igru i pjesmu naši najmlađi uče hrvatski jezik i upoznaju hrvatsku kulturu
● RUŽA HRVATSKA – sekcija koja njeguje materijalnu kulturnu baštinu kroz bogatu riznicu ručnih radova
● SLOVO – sekcija za novinarsku, literarnu i izdavačku djelatnost koja čuva, razvija i obogaćuje hrvatski jezični izražaj i hrvatsku književnu riječ u domove Hrvata u Sloveniji dovodi
● MARINA – sekcija (klapa) u kojoj njegujemo glazbeni izričaj obiju naših domovina

DOGAĐAJI

Organizirali smo i izveli nekoliko zahtjevnih događaja, priredaba i susreta s ciljem međusobnog upoznavanja Hrvata iz domovine i dijaspore, čvršćega povezivanja s domovinom i suradnje na svim područjima, posebice kulturnom i gospodarskom, te njegovanja uspomene na važne događaje iz naše povijesti.

Sve te aktivnosti imaju za cilj očuvanje našega nacionalnog identiteta, njegovanje jezika i kulture i jačanje naših korijena. Navodimo one najvažnije kronološkim redom:
● Uskrsnim blagdanima ususret – izložba ručnih radova i kulturni program u Domu Janeza Krstnika, Ljubljana Trnovo (ožujak)
● Posjeta Hrvatima u Moliseu u Italiji (svibanj)
● Komemoracija u Crngrobu (svibanj)
● Dani Đurđevca u Ljubljani (svibanj)
● Karavana prijateljstva Vukovar – Ljubljana i kulturni program povodom Dana državnosti (lipanj)
● Piknik HDL (lipanj)
● Sudjelovanje na 4. saboru hrvatske kulture u Škofji Loki (rujan)
● Predstavljanje društva i Hrvata u Sloveniji na festivalu Dani slavonske šume u Našicama izložbom ručnih radova i sudjelovanjem na okruglom stolu o nacionalnim manjinama
● Svojim radovima i sudjelovanjem na 19. Međunarodnom festivalu čipke članice našega društva, odnosno sekcije ručnih radova »Ruža hrvatska« još jednom su pokazale da dobrom voljom i zalaganjem žele prikazati rad i aktivnosti našega društva (rujan)
● Literarna večer s pjesnikom Jurom Drljepanom (listopad)
● Promocija zbirke pjesama “Široka duša slavonska” (studeni)
● Emisije na Radiju Študent “Vjetar u leđa” – sudjelovali naši članovi
● Emisija ”Glas domovine” HTV1 (studeni)
● Emisija TV Slovenija 1 Na glas – sudjelovali naši članovi (prosinac)
● List društva “Klasje” – izdali smo tri broja bogatoga sadržaja. U listu je obilje informacija o radu društva i događajima, razgovori s poznatim Hrvatima u Sloveniji, predstavljeni su i naši poznati književnici Miroslav Krleža i Dragutin Tadijanović.

Iz svega iznesenoga vidi se da smo u ovoj godini napravili velik iskorak. Osnovali smo dvije nove sekcije i pokrenuli časopis. Sve te aktivnosti i dostignuća rezultat su predanoga rada i zalaganja maloga broja ljudi. Želja nam je da nam se PRIDRUŽITE u što većem broju, da radite s nama ono što najviše volite i najbolje znate, da nam pomognete kako bi naša HRVATSKA BARKA SIGURNO PLOVILA U SLOVENSKIM VODAMA.

Za realizaciju programa osim rada, truda i vremena trebamo i novac. I to je puno lakše riješiti ako svatko od nas odvoji barem malo. Novac koji bi svaki naš član potrošio ako nekoliko puta s prijateljima ode na kavu bio bi, kad bi ga darovao društvu, zlata vrijedan i važan kamenčić u mozaiku našeg nastojanja da opstanemo i ostanemo HRVATI U SLOVENIJI. Radeći na projektima, često nam se činilo da nam država Slovenija daje više i mari više za našu kulturu i jezik nego mi sami.

VJERUJEMO DA I VI ŽELITE DA SE NAŠ ODNOS PROMIJENI NA BOLJE.

U želji za još uspješnijim zajedničkim radom svima vam želimo ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU NOVU 2016. godinu.

Dan otvorenih vrata društva HDL 18.12.

Poziv na druženje »Dan otvorenih vrata« društva HDL!

Dragi prijatelji,

pozivamo vas na druženje Dan otvorenih vrata 18. prosinca u prostorijama

društva Brilejeva 14, Ljubljana s početkom u 18 sati.

Za vas smo pripremili izložbu ručnih radova sa božićnim i novogodišnjim

motivima sekcije ručnih radova »Ruža hrvatska«.

U nastavku je složenka u kojoj su predstavljene naše sekcije i aktivnosti

tijekom godine koja završava.

Radujemo se vašem dolasku!

Slavonija u Sloveniji – promocija knjige Široka duša slavonska

GDJE GOD DA ME ŽIVOT ODNESE, SLAVONIJA U MENI DIŠE I MIRIŠE

 Te lijepe petkove večeri, 20. studenog ove godine, u dvorani Centra Sonček u Ljubljani pjevali su i mirisali dična Slavonija, sunčana Dalmacija, kršna Hercegovina i pitomo Međimurje. Kroz stihove pjesnikinja sestara Magdalene Teufel gošće iz Đakova, Katice Pavkić Špiranec, članice našeg društva i Stipe Cvitana, Tribunjanina kojeg je more u Piran naplavilo.

Svojim lijepim pjesmama i svirkom užitak su dopunili Hrvatski pleter i Fijolice te Đilkoši.

Ponovo se potvrdilo da kultura ljude povezuje, da poezija i glazba brzo put do srca nalaze. Bilo je to veče hrvatske poezije, pjesme i plesa, druženja i prijateljstva.

U prelijepoj dvorani Centra Sonček uz nesebičnu pomoć i prijaznost gospođe Maje, uživali smo u lijepoj izložbi naše Ruže hrvatske i imali mogućnost kupiti knjige naših pjesnika. Da je atmosfera bila prava, raspjevana, slavonska, vidjelo se i po osmjesima mnogih koji su zaplesali uz zvuke Đilkoša… I ove večeri je bio s nama naš pjesnik Jure Drljepan, u čijoj poeziji smo nedavno uživali.

Hvala svima koji su došli i pokazali da pjesnička riječ srca otvara. Hvala predsjednicima triju hrvatskih društava: Vladimiru Pobežinu HKUD Novo mesto, Ivanu Caru MFD Ljubljana i Stjepanu Šimuniću HKDM Ljubljana.

Hvala Fijolicama, Hrvatskom Pleteru i Đilkošima, baji Lojzu na tkanici trobojnici, slavonskom štihu i kulinu.

Hvala pjesnicima gostima Magdaleni, Stipi, Juretu i Mili.

Posebno se zahvaljujemo gospodinu Marinu Knezoviću, ravnatelju Hrvatske matice iseljenika, tajnici Matice gospođi Diani Mašala Perković, mag.iur kao i gospodinu Krešimiru Mahečiću opunomoćenom ministru u Veleposlaništvu Republike Hrvatske u Ljubljani.

Drago nam je što smo im mogli pokazati kako Hrvati u Sloveniji i Ljubljani, tako blizu, a često daleko, čuvamo svoj dragi jezik, njegujemo tradiciju, svoj nacionalni identitet i svoje korijene.

Velika hvala našem predsjedniku Petru Antunoviću te potpredsjedniku Anti Pandži, voditelju programa Milanu Paveliću, recitatorima Ankici Pavelić, Draženi Pandža, Franji Magašu i Matiji Plavša te Anici Strbad za prekrasni ručni rad koji je krasio stol u dvorani.

Da bi ono što se te večeri događalo mogli vidjeti i oni što nisu mogli doći, i ovoga, kao i bezbroj puta do sada, pobrinuo se Miro Kosanovićmi sve zabilježio okom kamere.

Isto su činili i Ivo Botteri i Milan Kajić. Svoj trojici velika hvala. Hvala i vodstvu Centra Sonček, posebice gospođi Maji.

Svima onima koji su bili i zajedno s nama proveli veće uz hrvatsku riječ i glazbu, kao i onim a koji su željeli, a nisu mogli doći, obećavamo da će takvih susreta još biti.

Oni pokazuju i dokazuju da hrvatsko stablo uspješno raste i cvate pod slovenskim suncem i zdrave plodove rađa.

Katica Pavkić Špiranec

IZLOŽBA RUČNIH RADOVA SEKCIJA “RUŽA HRVATSKA”

Pozivamo Vas na izložbu ručnih radova sekcije “Ruža hrvatska”.

Sekcija »Ruža hrvatska« priređuje izložbu ručnih radova na temu božićnih i novogodišnjih blagdana.

Izložba će biti u prostorijama društva HDL na Brilejevoj 14 u Ljubljani.

Otvorenje izložbe je u subotu 21. studenog 2015. u 18.00 sati.

Izložbu možete pogledati svake srijede od 25. studenog 2015. do 23. prosinca 2015. od 18.00 sati do 20.00 sati.

 

Radujemo se vašem dolasku!

 

Poziv-izložba

promociju knjige »Široka duša slavonska« autorice Katice Pavkić Špiranec

Pozivamo Vas na promociju knjige »Široka duša slavonska«  autorice Katice Pavkić Špiranec.

Promocija će se održati u petak 20. studenog 2015. u 18.00 sati u Centru Sonček u Šiški, Trg komandanta Staneta 5, Ljubljana.

U kulturnom programu sudjeluju:

  • HKDU Novo Mesto – vokalna skupina »Hrvatski pleter«
  • MFD Ljubljana – vokalna skupina »Fijolice«
  • HKDM Ljubljana – instrumentalni sastav »Đilkoši«
  • Magdalena Teufel iz Đakova, Hrvatska
  • Stipe Cvitan iz Pirana, Slovenija

Sekcija »Ruža hrvatska« priređuje izložbu ručnih radova na temu božićnih i novogodišnjih blagdana.

Radujemo se vašem dolasku!

Šiška načrt

Poziv-promocija-Katica Povabilo-predstavitev-Katica

Sekcija ručnih radova u Knjižnici Reči

Članice sekcije ručnih radova Hrvatskog društva Ljubljana „Ruža Hrvatska“ su ove subote 14.11.2015. organizirale i održale radionicu u knjižnici Reči u Savskom naselju.

Radionica je održana na temu ručnih spretnosti i izrada adventskih vijenaca u povodu božićinih blagdana. Radionica je bila vrlo lijepo posjećena, a posjetitelji su i sami sudjelovali u izradi. Sekcija je na taj način vrlo lijepo predstavila naše društvo i ostvarila novi kontakt za buduće sudjelovanje.

CIMG1587CIMG1595 CIMG1593 CIMG1589 CIMG1588

ustanovljena je ženska Klapa Marina

U sastavu Hrvatskog društva Ljubljana, ustanovljena je ženska Klapa Marina. Našu klapu želimo još ojačati, zato se traže nove članice.

Pozivamo sve žene i djevojke, koje vole klapsku pjesmu i imaju možda več iskustva u pjevanju (I. sopran, II. sopran, II. alt), da nam se pridruže. Sve zainteresirane mogu nazvati na broj 031 712 907 (Suzana) ili nam se pridruže u ponedeljak u prostorijama Hrvatskog društva Ljubljana, Brilejeva 14, u 17.00 sati.

Posjet Našica i 15. Dane slavonske šume

15. Dani slavonske šume u Našicama

Sekcija ručnih radova našeg društva bila je pozvana u Našice, da predstavi svoje radove i općenito naše društvo na petnaestom po redu Festivalu Dani slavonske šume.

U sklopu tog festivala naime izvodi se i manji Festival nacionalnih manjina. Nekoliko utisaka možete pogledati u donjoj galeriji.

Jure Drljepan – literarna večer s pjesnikom

Hrvatsko društvo Ljubljana priređuje LITERARNU VEČER 16. listopada (oktobra) u 18 sati u Hrvatskom domu, Masarykova 14, Ljubljana.
Gost večeri je pjesnik Jure Drljepan. (*3. avgust 1953, Komletinci, Hrvatska), pjesnik, urednik. Po educiranju je odvjetnik. Sudjeluje na sastancima manjinskih avtorjev u Sloveniji i urednik je revije Paralela.

poslije uzaludnoga

traženja

uzimaš žišku i pališ

vatru

zapretane dobrote

i ljudskosti

u davnom ugaslom kaminu

 

(Jure Drljepan, »Sizif u tebi«)

 

jure_drljepan

 

19. Međunarodni festival čipke Lepoglava

naslovna

Ovogodišnji 19. Međunarodni festival čipke Lepoglava od 17. do 20. rujna 2015 posjetile su i na njemu sudjelovale članice Hrvatskog Društva Ljubljana sekcija ručnih radova „Ruža hrvatska „.

Svojim radovima i učešćem na međunarodnom festivalu čipke članice našega društva još jednom su pokazale da dobrom voljom i zalaganjem žele prikazati rad i aktivnosti našega društva. Na festivalu sa svojim radovima sudjelovale su Anica Strbad, Sašenka Kazolini, Lea Bosnar, Ankica Pavelić i kao pojačanje sa pjesničkim izričajem Katica Špiranec. Sudjelovanjem na festivalu čipke članice sekcije zaključile su projekt kojega sufinancira JSKD.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane za ručni rad da se svaku srijedu u prostorijama HDL-a na Brilejevi 14 u Ljubljani održavaju radionice u vremenu od 18:00 do 20:00. Sve informacije o radu sekcije na tel: 040-674-904 Ankica Pavelić.

Največ tujih študentov prihaja iz Hrvaške

Največ tujih študentov prihaja iz Hrvaške

Hrvaška že dolgo velja za enega največjih slovenskih trgovinskih partnerjev. Slovenija večji promet opravi le z Nemčijo, Italijo in Avstrijo.

Podcast Številke se po nekaj tednih premora vrača v ustaljene tirnice. Uvodna tema je evropsko prvenstvo v košarki. Slovenska reprezentanca bo po povabilu hrvaške zveze tekme predtekmovanja odigrala v Zagrebu. Petkov gost bo Boštjan Nachbar.

Statistični urad Republike Slovenije – tako kot v prvi sezoni – ostaja uradni partner in skrbi za zanimive podatke, ki se dotikajo osrednje teme. Tokrat so nam posredovali informacije o uvozu in izvozu s Hrvaško, selitvami med obema državama in tujih študentih, ki se izobražujejo v Sloveniji.

Vir: RTVSLO

slovenija-hrvaska-BIG

Posljednji pozdrav našoj Branki

Komemoracija za Dr. Branku Matoic će se održati u četvrtak, 3.9.2015. na Inštitutu Soča, Linhartova 51 u 15h u crvenoj zgradi na IV. katu. Govor će održati g. Primož Novak.

Kada nas napusti draga osoba u srcu i duši ostane praznina. Još teže je kada ode netko tko poput najsjajnije zvijezde na svemu što je radio ostavi svoj blistavi trag. Takva je bila naša Branka. Osoba velikog srca,punog ljubavi za sve ljude, posebice za one koji se nađu u nevolji.

Život joj je davao obilje prilika da tu svoju ljubav iskaže, da svoju pomoć pruži u pravom trenutku na pravom mjestu.

U ratu, koji je brojne obitelji iz naše domovine Hrvatske ostavio bez krova i bez sadašnjosti, ljudi poput Branke pokazali su kako je lijepo čovjeku biti čovjek.

Branka je osjećala i znala da ljudima osim tople sobe i hrane treba i hrana za dušu. A tu je ona , na sebi svojstven, topao i neposredan način davala.

Otvorila je vrata svog doma izbjeglicama, radila na osnivanju elementarnih aktivnosti i uključivanju ljudi u njih. Svojim optimizmom, dobrotom i sposobnošću gradila je začetke institucionalnih oblika pomoći izbjeglicama iz Hrvatske i BiH u Sloveniji.

I prije i poslije ratnih zbivanja, Branka je bila uvijek u žiži događanja i aktivnosti vezanih za položaj Hrvata u Sloveniji. Znala je naći ona mjesta i one projekte u kojima su njeno znanje, ustrajnost i optimizam urodili najboljim plodovima.

Iza nje ostaje njeno djelo i svijetla uspomena. Ostaje u našim srcima, u kojima će sjati kao što sjaju dva zlatna srca – nagrada koju je dobila od hrvatskog radia za sve ono što je učinila i činila u pomoći onima koji su bili najugroženiji.

Draga Branka, kada se opraštamo, opraštamo se od onog dijela tvog dragog bića koje je otišlo u neki bolji svijet. U nama ostaje onaj dio tebe koji će nam uvijek biti primjer kako i koliko dobra se može učiniti kad se hoće i kada se voli ljude tako i toliko koliko si ih ti voljela.

Uvijek ćeš biti s nama.

Od bećara na Dunavu do ljepotice na Ljubljanici

13. Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana

Kažu da je sport za zdravo tijelo, a kako je u zdravom tijelu zdrav duh, onda i duša u sportu na svoj račun dođe. Ostane još srce, a u njemu se razgore radost i veselje, kad je duši i tijelu lijepo.

Znaju to naši momci koji svake godine neumorno vrte pedale od Vukovara do Ljubljane. Ne brinite se, i odmaraju se oni, časte i goste kod dragih domaćina u gradovima kroz koje prolaze. A ono najljepše što se svake godine obnovi, produbi, oplemeni jest prijateljstvo.

Mi Hrvati u Sloveniji kroz karavanu pokazujemo da smo još uvijek neraskidivo povezani s našom dragom domovinom i da želimo to ostati zauvijek.

U karavani su i naši slovenski prijatelji, što potvrđuje da nas je Slovenija prihvatila i da i njezina djeca našoj majci u pohode hrle.

Kiša je oprala i do kože smočila naše bicikliste. Oprala je i nas, pjevače, svirače i plesače, koji smo im pripremili tradicionalni doček na Pogačarjevom trgu u Ljubljani.

Nismo odustali ni mi ni oni. Pod Plečnikovim arkadama pjevalo se i recitiralo, a naša draga dječica Kristina i Marko Josić, orošena kapljicama, odsvirala su lijepe skladbe na flauti i gitari.

Plesači Međimurskoga folklornog društva svoj su splet otpjevali, Fijolice su nas opet pjesmom u Međimurje odvele, a naš dragi Hrvatski pleter iz Novog Mesta svojim osebujnim nastupom ponovo nas je očarao.

Opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu naše domovine u Ljubljani, gospođa Božena Leš, koja prati sve naše susrete i događaje, ustrajala je i na kiši podijelila odličja biciklistima. Hvala joj od srca. Ona nam je veza s domovinom, poput majke koja je s djecom svojom kad god može.

Prošlo je sve lijepo i uspješno, a naš Milan Pavelić zna koliko su rada, truda i odricanja uložili on i njegovi momci. Ne mogu da ne spomenem i našega predsjednika Petra Antunovića i da mu ne čestitam na hrabrosti da se društvo prihvatilo ovoga velikoga projekta. Pokazali smo da se u slozi može.

Voljela bih da iduću karavanu isprate i dočekaju i druga hrvatska društva iz Ljubljane, pa i iz drugih mjesta. Najbolji primjer da se može jesu naši dragi članovi Hrvatske udruge iz Novoga Mesta, koji na svaku manifestaciju dolaze, aktivno sudjeluju i pokazuju kako mi Hrvati moramo raditi zajedno. Hvala im još jednom, a također i Međimurskom folklornom društvu Ljubljana.

Bilo bi mi drago kad bi iduće godine i novi predsjednik Saveza hrvatskih društava pozdravio naše bicikliste. Ako se uskladimo, povežemo i zajedno pripremimo proslavu za praznik naših obadviju domovina, proslava će biti ljepša i sadržajnija, a mi ćemo se zbližiti i povezati. Toga nam još uvijek nedostaje i nekako nam je draže da svako za sebe svoju feštu ima. Mislim da to nije dobro.

I na kraju, doviđenja do 14. karavane i računamo sa svima koji u Ljubljani i njezinoj okolici hrvatskim duhom dišu.

O Karavani u riječi i slici bit će mnogo više u našem Klasju.

Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana 2015 u medijima

Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana 2015 u medijima

Pogledajte i pročitajte što su o Putu prijateljstva u organizaciji HDL napisali različiti web portali.

Tednik RTV SLO 6.7.2015

http://ava.rtvslo.si/predvajaj/tednik/ava2.174345206/

Index.hr:

http://www.index.hr/vijesti/clanak/krenula-biciklisticka-karavana-put-prijateljstva-vukovarljubljana/209624.aspx

Slatina:

http://www.radioslatina.hr/portal/dogadanja/biciklisticka-karavana-put-prijateljstva-vukovar-ljubljana-u-slatini/

http://www.slatina.hr/put-prijateljstva-vukovar-ljubljana-i-ove-godine-prolazi-kroz-slatinu/

Vukovar:

http://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/287-upravni-odjel-za-drustvene-djelatnosti/8697-13-po-redu-biciklisticka-karavana

Grosuplje:

http://www.grosuplje.si/pot-prijateljstva-vukovar-ljubljana-2015.html

Bjelovar:

http://www.bjelovar.hr/vijesti/put-prijateljstva-vukovar-ljubljana-2015/

http://bjelovarac.hr/najnovije/karavana-put-prijateljstva-vukovar-ljubljana-tradicionalno-zastala-u-bjelovaru/

Zagreb:

http://www.zna.hr/?p=17199

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=77564

Sevnica:

http://www.obcina-sevnica.si/news/627/15/Kolesarska-pot-prijateljstva

Samobor:

http://www.radiosamobor.hr/2015/06/27/samobor-jedan-od-centara-prijateljstva-biciklisticke-karavane-vukovar-ljubljana/

Trebnje:

http://www.trebnje.si/sl/core_articles/3016

Virovitica:

http://www.virovitica.hr/2015/06/put-prijateljstva-vukovar-ljubljana/

Našice:

http://www.nasice.com/vijesti/43-zanimljivosti2013/4739-na%C5%A1ice-tradicionalni-biciklisti%C4%8Dki-%E2%80%9Eput-prijateljstva%E2%80%9F-vukovar-ljubljana.html

http://www.glas-slavonije.hr/273170/4/Karavana-Put-prijateljstva-Vukovar—Ljubljana-zastala-u-Nasicama

 

 

Napomena: poveznice nisu sortirane po važnosti.

 

ČAŠICA RAZGOVORA, PJESMA I DRUŽENJE UZ DOBAR ZALOGAJ

Oduvijek su se ljudi najbolje opuštali i osjećali u prirodi, u neobaveznom, spontanom razgovoru, druženju i veselju. Znajući to, naše društvo svake godine organizira piknik. U lijepom ambijentu sportskog centra Kleče družimo se i uživamo, veselimo se i koju zapjevamo. Vrijedni majstor od roštilja skrbi da i tijelo na svoj račun dođe.

Drago nam je da je piknik svake godine dobro posjećen. I ove godine je bilo tako.

Naše zadovoljstvo bilo bi još veće kada bi se to druženje s piknika u većoj mjeri nastavilo u druženju u sekcijama društva i drugim oblicima aktivnosti.

Pred nama je važna zadaća da se održimo i opstanemo u slovenskom prostoru kao Hrvati. A to ćemo postići zajedno, radom i suradnjom. Stariji svojim iskustvom, mlađi svježinom i energijom, a svi zajedno ljubavlju, znanjem i radom, čuvajmo svoje hrvatske korijene.

I zato, ne čekajmo slijedeći piknik. Družimo se i radimo i u razdoblju od jednih do drugih »Kleča«.

Dajmo svatko onoliko koliko može i zna da naš hrvatski vrt u Sloveniji i Ljubljani cvate, a ne da ga korov preuzme. Javljajte se na našoj internetskoj stranici, u sjedištu društva, telefonom.

Dobro došli s idejama i aktivnostima.

Katica Pavkić Špiranec

PISANA RIJEČ DUŽE TRAJE

Naše društvo svjesno je činjenice da jezik osnovu našeg identiteta čini. Zbog toga veliku pozornost posvećujemo izdavačkoj djelatnosti. Tako omogućujemo da naša lijepa riječ hrvatska dođe u domove Hrvata koji žive u Sloveniji. Za nama su mnoga izdanja.

Spomenimo samo najvažnija kao što su Hrvatska spomenica, pa publikacija posvećena ulasku Hrvatske u Europsku uniju, monografija o Putu prijateljstva Ljubljana – Vukovar, zbirke poezije naše hrvatske i hercegovačke pjesnikinje Mile Vlašić, pjesnika Mile Pešorde i promidžbu poezije pjesnika Stipe Cvitana.

O ožujku je u našoj nakladi izašla zbirka poezije naše članice Katice Pavkić Špiranec – Široka duša slavonska. Promociju zbirke imat ćemo u rujnu. Autorica je ove godine od Javnog fonda Republike Slovenije za kulturu dobila Zlatno priznanje za svoju poeziju, prozu i dramski tekst. To je i priznanje našem društvu, našem jeziku i našoj hrvatskoj riječi koja obogaćuje i slovensko literarno stvaralaštvo.

Pozivamo sve koji stvaraju na hrvatskom jeziku da nam šalju svoje priloge. Za njih je u našem časopisu Klasje uvijek dovoljno mjesta.

HDL

KAKO SMO SE DRUŽILI S ĐURĐEVČANIMA

Susreti s našim ljudima koje život nije odnio izvan granica domovine za nas su uvijek lijep doživljaj.

Od 8. do 10. svibnja ove godine posjetili su nas naši prijatelji iz Đurđevca. Prijateljstvo je to koje traje dugo, razvilo se iz srdačnog dočeka karavane naših biciklista koja svake godine vozeći od Vukovara do Ljubljane gradi mostove prijateljstva i uspomena na one što život svoj za Hrvatsku položiše.

Ovaj posjet bio je kruna tog prijateljstva. Pokazali smo Đurđevčanima našu bijelu Ljubljanu, a oni bogatim kulturnim programom donijeli dio lijepe Podravine u Cankarjev dom i poklonili ga Ljubljančanima.

Ugostio ih je i prijazni gradonačelnik Ljubljane gospodin Zoran Janković, a posjetom ljubljanskom gradu – tvrđavi završio se niz lijepih i zanimljivih doživljaja naših gostiju. Zadovoljni su se vratili u Đurđevac, a njihovo zadovoljstvo dijelila su i dva pjetlića – picoka, crveni i bijeli, koji su dva jutra budili Ljubljančane.

Više o posjetu pročitat ćete u sljedećem broju našeg lista Klasje. Ako ste i vi bili na priredbi u Cankarjevom domu, pozivamo vas da nam napišete nešto o svojim dojmovima. U Klasju ima mjesta i za vaše priloge.

Katica Pavkić Špiranec

NEMOJTE ZABIT NAŠ LIPI JEZIK

»NEMOJTE ZABIT NAŠ LIPI JEZIK« – NIKOLA LJOSKA

Narod koji živi izvan granica matične domovine sve teže uspijeva očuvati svoj nacionalni identitet.

U vremenu globalizacije, kada su udaljenosti postale relativne, miješanje kultura, jezika i svih drugih obilježja koja narod narodom čine, postaje dio svakidašnjice. Zbog toga treba posvetiti veliku pozornost upravo onim atributima koji su za narod najvažniji. Jezik svakako spada na vrh te vrijednosne ljestvice.

Na jeziku temelji kulturna nadgradnja, po jeziku se poznajemo i prepoznajemo. Zbog toga, ma gdje živjeli, mi Hrvati moramo njegovati svoj dragi jezik hrvatski jer on je dio našega nacionalnog bića.

Od 28. do 30. svibnja ove godine posjetili smo Hrvate u Moliseu, pokrajini u srednjoj Italiji. Hrvate koji su u dalekom 15. stoljeću pobjegli pred turskom najezdom, spas potražili preko mora i od tada u tri svoja mjesta Mundimitru, Filiću i Kruču žive, čuvaju svoje hrvatske korijene i svoj dragi jezik hrvatski.

A zanimljiv je taj njihov jezik. U njemu se zrcali život kroz te vjekove koje su u novoj domovini proživjeli i gdje i sada žive, u njemu je puno riječi iz jezika te nove domovine, ali osnova je hrvatska.

Zadivila nas je ta spoznaja, ohrabrila nas da i mi uložimo sav svoj trud, znanje i volju te naš jezik i korijene sačuvamo.

Što smo sve vidjeli, čuli, doživjeli, moći ćete pročitati, doživjeti i vi kroz zapise i slike u jednom od brojeva našeg časopisa Klasje, koji je jedan od naših načina da jezik hrvatski sačuvamo. Pridružite nam se i vi, pišite za Klasje da tako zajedno ovu važnu zadaću ispunimo.

Katica Pavkić Špiranec