Predsednik Državnega zbora Janko Veber sprejel predstavnike Zveze hrvaških društev v Sloveniji

SPOROČILO ZA JAVNOST – Predsednik Državnega zbora Janko Veber sprejel predstavnike Zveze hrvaških društev v Sloveniji – 2. 12. 2013

 

Spoštovani!

Predsednik Državnega zbora Janko Veber je danes, v ponedeljek, 2. decembra 2013, sprejel predstavnike Zveze hrvaških društev v Sloveniji. Srečanja so se udeležili Petar Antunović, predsednik Zveze hrvaških društev v Sloveniji, Mijo Stanko, predsednik Hrvaškega kulturnega društva Medžimurje Ljubljana, Đanino Kutnjak, predsednik Hrvaškega kulturnega društva Pomurje, Vladimir Pobežin, predsednik Hrvaške kulturne udruge Novo Mesto, Matija Blagus, predsednik Kulturnega društva Medžimurje Velenje, in pa Marinić Josip iz Hrvaškega društva Ljubljana.

Predstavniki hrvaških društev so predsedniku Državnega zbora uvodoma predstavili njihovo delovanje, pri čemer so kot najpomembnejšo izpostavili skrb za ohranjanje kulture in materinega jezika. V nadaljevanju pogovora so predsedniku Vebru predstavili tudi prizadevanja za pridobitev statusa hrvaške manjšine, prav tako pa problematiko financiranja posameznih društev in trajnejše rešitve prostorskega vprašanja.

Predsednik Državnega zbora je predstavnikom društev povedal, da bo v prihodnjih dneh v Državnem zboru na uradnem obisku gostil predsednika Sabora Josipa Leka. V zvezi z izpostavljeno pobudo za pridobitev statusa narodne manjšine je pojasnil, da je s pobudo seznanjen, da pa, kot je obveščen, na Državni zbor še ni bil naslovljen ustrezen formalnopravni predlog za spremembo Ustave Republike Slovenije. Glede financiranja je poudaril, da je Državni zbor pred nekaj dnevi, 27. 11. 2013, sprejel Resolucijo o nacionalnem programu za kulturo 2014 – 2017, s katero so za navedeni večletni okvir določena tudi predvidena finančna sredstva za zagotavljanje pogojev za kulturno dejavnost in ustvarjalnost različnih skupin. Med skupinami so posebej navedeni tudi pripadniki skupnosti, navedeni v Deklaraciji Republike Slovenije o položaju narodnih skupnosti pripadnikov narodov nekdanje SFRJ v Republiki Sloveniji, pa tudi druge različne manjšinske etnične skupnosti in priseljenci.

Predsednik Državnega zbora je izpostavil tudi pomen ponovno ustanovljenega Sveta Vlade Republike Slovenije za vprašanja narodnih skupnosti pripadnikov narodov nekdanje SFRJ v Republiki Sloveniji, ki se je v oktobru 2013 sestal na ustanovni seji, ter sogovornikom zaželel, da bi tudi prek svojega sodelovanja s Svetom našli ustrezne odgovore na izzive, s katerimi se soočajo.

Več na spletnem portalu Državnega zbora.

Lep pozdrav.


Služba za odnose z javnostmi
Public Relations Office

Predavanje prof. dr. Radovana Starca Stres i bolesti

Predavanje prof. dr. Radovana Starca Stres i bolesti

U četvrtak 15. svibnja 2008. u Hrvatskom društvu Ljubljana slušali smo izuzetno zanimljivo predavanje o stresu, a održao ga je priznati slovenski kardiolog prof. dr. Radovan Starc. Ujedno je tim predavanjem predstavljena njegova knjiga pod naslovom Stres i bolesti (u slovenskom izvorniku: Stres in bolezni), koju je 2007. godine izdalo poduzeće Sirius A.P. bNa početku je predavača predstavila gospođa Zinka Somrak. Prof. dr. Radovan Starc liječnik je, specijalist interne medicine, kardiolog i primarius. Godine 1974. završio je studij medicine u Ljubljani. Na Kardiološkoj klinici Sveučilišnoga kliničkog centra Ljubljana zaposlen je od 1977. godine. Magistrirao je i doktorirao s područja invazivne kardiologije. Nakon specijalističkog ispita iz interne medicine stalno se dodatno usavršavao i predavao na međunarodnim kongresima u Sloveniji i u svijetu. Do 1982. god. radio je uglavnom na neinvazivnoj kardiologiji. Danas se bavi invazivnom kardiološkom dijagnostikom i operacijama na srcu. Sam ili kao suautor u Sloveniji i u svijetu objavio je oko 150 radova. U liječničkome poslu, koji radi nesebično i s puno ljubavi više od 30 godina, ističe da je najznačajniji neposredni kontakt s pacijentom i njegova sveukupna obrada.
Podnaslov knjige ukratko iznosi osnovna područja koja nam je dr. Starc predstavio na današnjem predavanju: Od stresa do pretilosti, povišenih razina masnoća u krvi, arterijske hipertenzije, depresije, srčanoga infarkta, moždanog udara i prerane smrti.

 


U suvremenome društvu na početku 21. stoljeća sve smo više izloženi nepovoljnim djelovanjima stresa koji nam prijete posvuda: na poslu, u obitelji, prometu… Stres je postao planetarni problem. Najčešće pogađa najaktivniji dio populacije mlađih i srednjih godina. Uzročnika stresa ima mnogo i sve im se teže odupiremo. Bombardiraju nas razne informacije, živimo sve užurbanije, sve vrijeme svima smo dostupni (mobilni telefoni, elektronička pošta) te nemamo dovoljno vremena za opuštanje i oporavak. Skloni smo zlouporabi kave, alkohola, cigareta, analgetika… Radimo po cijele dane, čak i preko vikenda i ne dopuštamo svome tijelu da se oporavi. Kod stresa nema emocionalne i socijalne podrške te sreće i zadovoljstva. Stres utječe na sva područja ljudskoga života: emocionalno, tjelesno, kognitivno, motivacijsko – na pamćenje, koncentraciju, usporava imunosni sustav, uzrokuje glavobolje i migrene, depresiju, nadražena crijeva, osteoporozu, aterosklerozu, srčani i moždani udar itd.
Dr. Starc svoje je predavanje koncipirao tako da je najprije iznio definicije stresa, koji ima nekoliko, i pritom uključio mišljenja liječnika različitih struka: kardiologa, psihijatara i drugih specijalnosti. Stres je naime i stručni problem. Iako uz riječ stres obično dobivamo negativnu konotaciju, on ponekad može biti i pozitivan te nas poticati na akciju, kreativnost i aktivnosti. Zatim je predavač predstavio biološke i psihološke uzročnike stresa te brojne bolesti uzrokovane stresom, od kojih neke na žalost imaju i tragične posljedice. Na kraju je iznio strategiju suočavanja sa stresom. Vidjeli smo više od 150 slajdova — od prikaza, slika, shema, grafikona do koronarografija učinjenih na stvarnim bolesnicima.
Žao nam je što ovom nadasve kvalitetnom predavanju velikoga stručnjaka dr. Starca nije prisustvovao veći broj članova Društva. Oni koji danas nisu mogli doći vjerojatno će moći nadoknaditi propušteno čitanjem knjige dr. Starca Stres i bolesti. Toplo preporučujemo!

Knjigu možete kupiti kod izdavača, odnosno u knjižarama.

Tekst napisala: Mila Vujević, prof.

Nastup Klape Lavanda u HDL

Nastup Klape Lavanda u HDL

U četvrtak 8. svibnja 2008. članovi Hrvatskoga društva Ljubljana, njihovi prijatelji i istomišljenici odazvali su se pozivu predsjedništva HDL i prisustvovali koncertu Klape Lavanda koji se održao na Železnoj cesti 18 u Ljubljani. Okupilo se šezdesetak ljubitelja dobre pjesme, koji su na koncert došli i prije službenoga početka u 18.00 sati te u ugodnom razgovoru s nestrpljenjem čekali kada će začuti prve tonove mandolina i gitara te bogate glasove sedmorice članova Klape.Osim članova Hrvatskoga društva Ljubljana susretu su prisustvovali i članovi drugih hrvatskih društava iz Slovenije te Saveza hrvatskih društava. Jako nam je bilo drago što smo među sobom mogli pozdraviti i gospođu Dubravku Bariša-Bošnjak s Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji.

Klapa Lavanda svojim je izvedbama oduševila sve prisutne, a osobito Dalmatince, koje je s nostalgijom vratila na obale djetinjstva. Na programu su bile brojne dalmatinske klapske pjesme te klapski obrađene pjesme koje inače izvode Vinko Coce, Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni… Svi u publici rado su zapjevali s Klapom.

 

Dalmatinskim pjesmama Klapa Lavanda uveseljava svoje slušatelje već punih 13 godina, otkako su započeli s radom. Tada se okupilo nekoliko pjevača koji su djelovali u sklopu slovenskoga Željezničarskoga kulturnog društva Tine Rožanc iz Ljubljane. Željeli su se međutim posvetiti također i pjevanju dalmatinskih pjesama. Početak je bio težak jer je trebalo najprije naći notne i zvučne zapise, ali kad je krenulo, uspješni nastupi nizali su se jedan za drugim po cijeloj Sloveniji i naravno po Dalmaciji. Od 2001. godine Klapa Lavanda djeluje kao samostojna sekcija ŽKUD Tine Rožanc. Tijekom posljednjih godina Klapa je mijenjala sastav članova. Danas Klapa Lavanda djeluje u ovoj postavi: umjetnički voditelj Alfred Pišek, bas, mandolina; Tomaž Burnik, drugi tenor, mandola; Milan Capuder, bas; Primož Ilovar, drugi tenor, bas gitara; Martin Povalej, bariton, gitara; Predrag Sekulič, prvi tenor, mandolina; Armin Tomašič, prvi tenor. Predsjednica sekcije Klapa Lavanda unutar ŽKUD Tine Rožanc jest gospođa Jana Pišek.

Poslije uspješnoga koncerta Klape Lavanda svi okupljeni nastavili su ugodno druženje na domjenku uz dobro vino i zakusku, popričali s članovima Društva koje duže vremena nisu vidjeli, stekli nove prijatelje i uspostavljali srdačne kontakte.Svima nam je jako drago što je rad Hrvatskoga društva Ljubljana ponovno pokrenut. Današnji je susret bio samo jedan od brojnih koji će još uslijediti. Više o tome pročitajte u Obavijestima.

Članovi Društva zahvaljuju na požrtvovnosti gospodinu Petru Antunoviću, predsjedniku HDL i glavnome pokretaču Društva, te gospođi

Mirti Lučić, predsjednici IO HDL.
Tekst napisala: Mila Vujević, prof.

Nastup klape “Lavanda” u GOML-u

Nastup vokalno instrumentalne grupe “Lavanda” 20. studenog 2007.  u GOML-u u organizaciji HDL-a posvećen dalmatinskoj klapskoj pjesmi

 

U organizaciji Hrvatskog društva Ljubljana je u Kazalištu mladih priređen koncert grupe „Lavanda“ iz Ljubljane.
Ova vokalno-instrumentalna grupa, u gotovo dvosatnom programu, izvela je najpoznatije dalmatinske klapske pjesme, koje u njihovom višegodišnjem djelovanju čine glavninu repertoara i koje veoma uspješno izvode i njeguju.
Voditelj programa na početku je pozdravio brojnu publiku (oko 500 uzvanika) među kojima i predstavnike Veleposlanstva RH u Ljubljani, Dubravku Bariša Bošnjak i Maria Kezića.
Nadalje naglasio je kako je ovaj kulturni događaj posvećen susjednoj i prijateljskoj državi Hrvatskoj, dalmatinskoj pjesmi i prelijepom moru, a kojega Slovenci svakoga ljeta pohode  te vole gotovo jednako kao i sami Hrvati. Tom prigodom poslužio se, kako je sam istaknuo, riječima hrvatskog veleposlanika dr.Maria Nobila  koji je to u jednoj prigodi bio izjavio za slovenski tisak. Da je tomu tako, dodao je voditelj, pokazat će ljubljanska grupa Lavanda, iskazujući svoju ljubav prema Dalmaciji i moru pjesmom i glazbom.
S klapom  Lavanda nastupili su i njihovi gosti Cole Moretti, poznati slovenski pjevač zabavne glazbe, koji je zajedno s klapom izveo nekoliko pjesama Vinka Coce, te rock pjevač R. Ferenđa.  Na kraju koncerta voditelj je zamolio Maria Kezića, kulturnog atašea, da se obrati nazočnima. Kezić je zahvalio glazbenicima na izvarednom glazbenom ugođaju kojega su podarili mnogobrojnoj publici, čestitajući im na besprijekornoj izvedbi te rekavši kako bi uz bok dalmatinskim klapama mogli i oni nastupiti na Festivalu klapa u Omišu. U ime Veleposlanika te u svoje osobno ime zahvalio je Petru Antunoviću, inicijatoru ove kulturne manifestacije te je dodao kako i ovaj kulturni događaj potvrđuje i posvjedočuje koliko je snažno i čvrsto prijateljstvo između slovenskog i hrvatskog naroda te da ga doista ništa ne može oslabiti i pomutiti.

Hrvatske svjetske igre u Zagrebu

Prijave dolaska na Igre čak iz Angole i Ekvadora, a ramišlja se na Igrama i uvrštenje golfa

Pripreme za Hrvatske svjetske igre idu u svoju drugu fazu. Već su počele prezentacije Igara u svijetu, a do sada su ustrojeni nacionalni koordinatori u Nizozemskoj, Australiji, Austriji, Brazilu, Kanadi, Makedoniji, Crnoj Gori, Ekvadoru, Argentini i Engleskoj. Ante Radić iz Australije, Ivan Curman iz Kanade te Goran Strniša iz Nizozemske već su dobrano prionuli poslu i organizirali izlučna natjecanja te mladeži predstavili ovaj projekt pa stoga niti malo ne čudi kako će na Igrama biti najviše australskih Hrvata.

– Lijepe vijesti stižu nam s terena. Imamo prijave čak i iz Angole te Ekvadora. Standardno dobar odaziv je u Brazilu, a i u Švicarskoj dok će u Njemačkoj predstavljanje Igara krenuti od studenoga. U Austriji se u prezentaciju Igara uključila Mirna Jukić, poznata plivačica, osvajačica olimpijske medalje, a sada novinarka i vrlo cijenjena osoba u sportskom svijetu. Naime, trebamo koristiti naše velike potencijale i prije svega matične zemlje odnosno nacionalne sportske saveze iz koje sportaši dolaze u Hrvatsku, upoznati da će oni predstavljati njihovu zemlju na ovom lijepom natjecanju. To je onda i prigoda da te zemlje onda i sufinaciraju odlazak sportaša i sl., a tu onda veliku pomoć mogu imati naši veleposlanici – prijatelji Igara. Značajna je novost što ćemo vjerojatno raspisati i golf kao sport na Igrama jer imamo zainteresirane za taj sport iz Argentine, Kanade, Čilea i SAD-a – pojašnjava Željko Batarilo, ravnatelj HSI-a.

Nakon prvih i drugih Igara, ove treće su izgleda postale državni projekt jer su se u organizaciju uključile mnoge institucije i sportski savezi.

Link do originalnog članka.